Sekojdnevnoto pienje aspirin mozhe da bide shtetno za zdravi lica

Ushte od 1960-tite lekarite go prepishuvaat aspirinot kako antitrombotik korisen za sprechuvanje mozochen udar i infarkt.

Podocna, vo 1880-tite, doktor Richard Peto gi razgledal site dostapni istrazhuvanja za zdravstvenite pridobivki od aspirinot. Otkril deka popularniot lek za bolka znachitelno go namaluval rizikot od mozochen udar ili infarkt. Kako rezultat na ova, lekarite pochnale da preporachuvaat dnevna doza aspirin za sprechuvanje kardiovaskularni bolesti.

No spored edno novo istrazhuvanje objaveno minatava zdravstvenite pridobivki od aspirinot rechisi i da gi nema za lugjeto shto ne dozhiveale infarkt ili mozochen udar. Isto taka postoi mozhnost aspirinot da bide i opasen za niv.

Vo 5-godishnoto i placebo kontrolirano istrazhuvanje uchestvuvale 20.000 postari ispitanici od Avstralija i SAD. Istrazhuvachite sakale da odredat dali aspirinot navistina kje im pomogne na lugjeto nad 70 godini bez poznati kardiovaskularni problemi da zhiveat podolgi i pozdravi zhivoti.

Po zavrshuvanjeto na 5-te godini, istrazhuvachite otkrile deka ispitanicite shto zemale 100 miligrama aspirin dnevno imale rechisi isto nivo na poprechenosti i demencija kako i placebo grupata. Stapkata na smrtnost kaj grupata shto zemala aspirin bila duri i malku povisoka – vo tekot na istrazhuvanjeto umrele 5,9% od lugjeto shto zemale aspirin, vo sporedba so 5,2% od placebo grupata.

Istrazhuvachite isto taka otkrile deka rizikot od hemoragija bil povisok kaj ispitanicite koi sekoj den zemale aspirin. Seriozno krvavenje koe baralo i hospitalizacija, vkluchuvajkji i krvarenje vo mozokot i hemoragija se sluchilo kaj 3,8% od ispitanicite koi zemale aspirin, za razlika od 2,7% od placebo grupata.

Prethodni istrazhuvanja pokazhale deka onie koi imaat pogolem rizik od infarkt ili mozochen udar bi imale pridobivki od aspirinot. Sepak sekogash bi trebalo da se konsultirate so vashiot lekar koga stanuva zbor za zemanje aspirin kako preventiven lek. Rezultatite od ova istrazhuvanje pokazhuvaat deka aspirinot e nepotreben za zdravi lugje koi imaat nad 70 godini.

Останати вести