Brisel se obiduva da ni smesti vo kamp barem 5,000 migranti na podolg period

Brisel vrshi diskreten pritisok vrz makedonskata vlada za drzhavata da prifati del od migranstkite kvoti, pishuva skopski „Dnevnik” povikuvajkji se na neoficijalni izvori.

Pritoa se spomenuvaat cifri od 3-5 iljadi migranti koi bi ostanale vo zemjata na podolg rok. Nekoi srpski mediumi objavija deka pritisok e vrshen i vrz Srbija, pri shto prifakjanjeto migranti navodno se pazarelo za chlenstvoto vo EU.
Od makedonskoto MVR zasega nema komentar za ovie navodi.
Od druga strana, pretstavnik na Evropskata komisija izjavil za „Dnevnik” deka Evropskata Unija ne planira da izgradi golem centar za migranti vo Srbija ili vo nekoja druga zemja vo regionot. Na baranjeto da gi komentiraat izjavite na srpskiot pratenik Momir Stojanovikj, koj za srpskite mediumi izjavi deka postojat shpekulacii oti EU planira vo Srbija da izgradi golem azilantski centar za 400,000 lica, od EK izjavija deka so srpskite vlasti se diskutiralo za prashanjeto za naplivot na migranti vo Srbija.
Ekspertite vo regionot, koi go sledat ova prashanje, predupreduvaat na vnimatelnost, osobeno zatoa shto vo EU vo momentov ima golemi kavgi za raspredelbata na 40,000 imigranti, koi niedna zemja-chlenka ne gi saka. Problemot stanuva ushte pogolem koga kje se zemat predvid dopolnitelnite 400,000-500,000 migranti, azilanti i begalci za koi se smeta deka kje “navalat” vo Evropa do krajot na godinava. Koj niv kje gi prifati?
Spored oficijalnite brojki na EU, samo godinava vo Grcija se dojdeni okolu 140,000 a vo Italija preku 100,000 begalci od Bliskiot Istok i Afrika.

Ungarski policajci i na makedonskata granica so Grcija?

Spored neoficijalnite informacii na “Dnevnik”, Ungarija planira svojata borba so migrantite da ja vodi na grchko-makedonskata granica. Mozhno e naskoro Ungarija i Makedonija da postignat bilateralna spogodba so koja kje i se ovozmozhi na Budimpeshta da isprati policiski patroli vo obid da ja zatvorat granicata kon Grcija, od kade shto vleguvaat najmnogu migranti vo Makedonija, a potoa preku Srbija zaminuvaat za Ungarija. Ovaa informacija mozhe da se tolkuva kako Ungarija da se fakja za slamkata na spasot, zatoa shto, ochigledno, ogradata shto ja gradi kon Srbija ne e spasonosnata formula, a vo EU nema konzistentna politika za spravuvanje so rastechkiot problem.
Ungarija sepak oficijalno najavi deka kje pochne opshtestvena kampanja vo Makedonija, Srbija i vo Grcija chija cel kje bide da se ubedat migrantite da ne vleguvaat vo EU preku ungarska teritorija. Odlukata e donesena po dvojnoto zgolemuvanje na brojot na ochekuvanite imigranti na teritorijata na Ungarija.
– Celta na ovaa kampanja na ungarskata vlada vo tranzitnite zemji Srbija, Makedonija i Grcija e jasno da im se stavi na znaenje na imigrantite deka ne vredi da se upatuvaat kon Ungarija. Imigrantite kje se informiraat deka razgleduvanjeto na baranjata za azil znachitelno e smeneto od 1 avgust – izjavile za „Dnevnik” od pres-kancelarijata na ungarskiot premier Viktor Orban.
Dosega vo EU godinava pristignale 250,000 begalci. No, srpskite mediumi iznesoa alarmantni podatoci, naveduvajkji deka vtoriot begalski bran od Sirija kje bide mnogu pogolem od prviot i toj mozhe da dostigne od tri do pet milioni lica, koi kje pominat niz Makedonija i Srbija. Spored soznanijata na srpskite mediumi, a koi glavno se potpiraat na izjavi na migranti od Sirija, vo momentov minuvaat glavno pobogatite Sirijci, a naskoro se ochekuva branot na siromashni, koj kje bide mnogu pogolem od ovoj segashniot. Oficijalnite podatoci velat deka dnevno vo Makedonija vleguvaat po 1.000 migranti.

Останати вести