Godinava kje se obnovuva Treskavec, kje se zashtitat 45 crkvi i manastiri

Kje se obnovuvaat manastirot Treskavec i konacite na manastirot „Sv. Nikola” vo skopsko Ljubanci, kje se zashtiti Kodza Mehmed-dzamijata vo Tabanovce, a bitolskata Jeni dzamija kje se adaptira vo galerija.

Toa se samo mal del od proektite za zashtita na nedvizhnoto kulturno nasledstvo shto vlegoa vo godishnata programa na Ministerstvoto za kultura. Od vkupno 181 proekt, 45 se za zashtita na crkvi i manastiri, a 35 se za zashtita i rekonstrukcija na objekti od starogradska arhitektura vo deset grada vo zemjata.
– Glaven akcent vo programata se stava na kontinuiranata opservacija i zashtita na nedvizhnite spomenici na kulturata, so poddrshka na proekti shto se odnesuvaat na sanacija, restavracija na sakralni i profani gradbi, freskozhivopis i sl., kako i proekti za valorizacija i revalorizacija na spomenichnite dobra, a se poddrzhani i proekti za adaptacija i revitalizacija na poedini spomenici na kulturata vo sovremeni prostori za promocija na kulturata – velat vo Oddelenieto za nedvizhno kulturno nasledstvo vo Ministerstvoto za kultura.

Konzervacija na ikoni vo Bigorskiot manastir
Od 181 proekt, realizacijata na 163 e vo nadlezhnost na nacionalnite ustanovi, konzervatorski centri i zavodi za zashtita na kulturnoto nasledstvo, a drugite se na instituti, lokalni ustanovi i zdruzhenija na gragjani. Edinaeset proekti se za zashtita na audiovizuelnoto kulturno nasledstvo.
Megju najznachajnite proekti, vo oddelenieto gi izdvojuvaat obnovuvanjeto na fasadite od starite gradski jadra, koi se realiziraat petta godina po red, zashtitata na Kodza Mehmed-dzamijata vo Tabanovce, rekonstrukcijata na kukjata na Tatarchevi vo Resen i nejzina adaptacija vo muzej, adaptacijata na objektot Jeni dzamija vo sovremen galeriski prostor. Megju najznachajnite proekti e i obnovata na manastirskiot kompleks Treskavec, neposrednata zashtita na spomenikot „Ilinden” vo Krushevo, obnovata na konacite vo manastirot „Sv. Nikola” vo Ljubanci.
So programata se opfateni konzervacii i obnovi vo 45 crkvi i manastiri. Najmnogu rabota, 40 proekti, ima Nacionalniot konzervatorski centar. Taa institucija godinava, megju drugoto, kje raboti na konzervacija na ikoni vo Bigorskiot manastir, na crkvata „Sv. Dimitrija” vo Veles, na arheoloshkiot lokalitet na tetovsko Bal Tepe, Leshochkiot manastir, crkvi vo Galichnik, Plasnica, Kratovo, Lesnovskiot manastir, manastirot „Sv. Arhangel Mihail” vo Berovo. Centarot kje pochne so sanacija na mostot Elen skok na Garska Reka, i manastirite vo Chichevo, Zabel i Karpino.
Prilepskiot zavod i muzej, megju drugite proekti, kje sprovede i nekolku proekti za obnova na manastirot Treskavec.
Godinava Kinotekata na Makedonija kje go pochne proektot za restavracija na Havzipashinite konaci vo selo Bardovci.

Obnova na fasadi vo 10 grada
Megju najaktivnite institucii za zashtita na kulturnoto nasledstvo godinava kje bide Konzervatorskiot centar Skopje. Pokraj proektite za zashtita na skopskoto Kale, Akvaduktot i crkvata „Sv. Spas”, Centarot godinava kje raboti i na zashtita na 10 objekti od starata gradska arhitektura vo Starata charshija.
Fasadi na takvi objekti godinava kje se obnovuvaat vo deset grada. Od vkupno 35 objekti, 10 se vo Skopje, 7 vo Gostivar, 5 vo Ohrid, 4 vo Bitola, tri vo Strumica, i po eden vo Prilep, Kumanovo, Kichevo i Kriva Palanka. Bitolskiot Zavod za zashtita na spomenicite na kulturata, muzej i galerija kje gi obnovuva fasadite na Jeni dzamija i na memorijalnite centri na Goce Delchev i Stiv Naumov, a kje ja rekonstruira Kukjata na Tatarchevi vo Resen.
Ohridskiot zavod i muzej kje gi restavrira fasadite na kukjite na Marinovi, na Dimzovi, na Dragi Raunik, na Nestorovi i Kukjata na Ruzha. Vo Strumica, pak, kje se rekonstruiraat fasadite na Andreev konak i na dva objekta vo charshijata. Gostivar, pokraj fasadi na sedum objekti, kje gi obnovuva saatite na Saat-kulata.

(“Dnevnik”)

Останати вести