30.000 Hrvati vekje zhiveat vo Irska, a sekoja godina nivniot broj se zgolemuva za plus 5.000.
So toa Irska vekje i oficijalno stana najgolem hrvatski ostrov. Hrvatite povekje sakaat da dojdat vo Irska otkolku vo Avstrija, Germanija ili Shvajcarija. Rabotnite mesta koi gi dobivaat glavno se delat vo dve grupi: onie koi se okolu minimalnata plata od 1,200 evra mesechno (A$ 1,900) i onie koi se plateni mnogu povekje – od 3,000 evra (A$ 4,800) pa nagore. Interesno e toa shto koga kje dojdat vo Irska retko koj od Hrvatite prodolzhuva da se interesira za politikata vo tatkovinata. Za toa najdobra ilustracija e podatokot deka na poslednite parlamentarni izbori za hrvatskiot Sabor vo ambasadata vo Dablin glasal samo 1 (eden) Hrvat!?
– Za zhal iseluvanjeto od Hrvatska nema skoro da zapre. Se sluchuva t.n. “negativna selekcija” – si zaminuvaat onie koi mozhat neshto da dadat na opshtestvoto, koi sakaat da postignat povekje vo zhivotot bez razlika na vozrasta. A vo Hrvatska ostanuvaat samo onie koi praktichno se predale i se prepushtile na sudbinata – komentira eden od iselenicite koj e povekje od 20 godini vo Irska.