Golemi protesti vo indiskiot grad Mansura poradi siluvanje na devojche

Dvajca mazhi se uapseni poradi siluvanje na osum­godishno devojche, a gragjanite na indiskiot grad Mansura izlegoa na protest barajkji pravda za zhrtvata.

Devojcheto e hospitalizirano so teshki povredi, megju koi i rani od nozh.
Policijata objavi deka devojcheto bilo kidnapirano minatiot vtornikot od pred uchilishte, a pronajdena e vo bessoznanie i prekriena so krv vo edna grmushka.
Video kamerite gi snimile dvajcata mazhi kako i davaat kolachi i potoa devojcheto zaminuva so niv.
Zhitelite na Mansura i glavniot minister na sojuznata indiska drzhava Madia Pradesh baraat smrtna kazna za siluvachite.
Spored lekarite devojcheto e nadvor od zhivotna opasnost, no e potrebno vreme da zazdravi.

Indija e najloshoto mesto vo svetot da se bide zhena

Indija e na vrvot na listata na najopasni zemji za zhenite poradi shiroko rasprostranetoto seksualno nasilstvo, retrogradnata kulturna praktika i trgovijata so lugje, pokazha anketata na Fondacijata Tomson Rojters. Vo 2011 godina, koga slichna anketa beshe sprovedena, Indija se rangirashe na chetvrtoto mesto, zad Avganistan, Kongo i Pakistan.
Pomegju 26 i 04 maj, Fondacijata Tomson Rojters anketirashe 548 eksperti za zhenski prashanja shirum svetot, vkluchuvajkji akademici, zdravstveni rabotnici, kreatori na politiki i rabotnici od nevladini organizacii.
Ispitanicite bile zamoleni da gi razgledaat slednite parametri: zdravstvena zashtita, kulturni tradicii, diskriminacija, seksualno nasilstvo, neseksualno nasilstvo i trgovija so lugje.
„Vtorata najnaselena nacija vo svetot, so 1,3 milijardi lugje, e rangirana kako najopasna na tri temi – rizikot od seksualno nasilstvo i maltretiranje vrz zhenite, opasnosta so koja se soochuvaat zhenite od kulturni, plemenski i tradicionalni praktiki i zemjata vo koja zhenite se najmnogu vo opasnost od trgovija so lugje, vkluchuvajkji prinudna rabota, seksualno ropstvo i domashno ropstvo”, velat od Fondacijata.
Naodite samo potvrduvaat neprijatna vistina.
Sluchajot od 2012 godina, grupnoto siluvanje na devojka vo Nju Delhi, se smetashe tochka shto ja zagrozi bezbednosta na zhenite vo Indija, predizvikuvajkji protesti i apeli za promeni. Sepak, devojkite i zhenite i ponatamu se soochuvaat so ekstremna brutalnost vo konzervativnata, patrijarhalna zemja, i pokraj podobrenite zakoni i mnogute programi orientirani kon zhenite, kako Beti Bachao, Beti Padao („Spasi devojki, educiraj devojki”), zapochnati od vladata na Narendra Modi.
Spored podatocite na Drzhavniot zavod za kriminal, vo periodot od 2012 do 2016 godina se prijaveni sluchai na zlostorstva protiv zheni, vkluchuvajkji i siluvanje, seksualen napad, kiselinski napadi i smrt na miraz.
Duri i ovoj broj najverojatno ja potcenuva krizata: Prethodnite istrazhuvanja pokazhaa deka prezhiveanite od siluvanje i seksualen napad se soochuvaat so neverojatna brutalnost, duri i koga se obiduvaat da baraat pravda, pri shto policijata, pravnicite i doktorite ja zgolemuvaat preprekata preku nechuvstvitelen tretman. Ova, kombinirano so socijalnata stigma povrzana so seksualniot napad i pritisokot od mokjni interesi, garantira deka mnogu zheni voopshto ne prijavuvaat siluvanje ili seksualen napad.
Rezultatite od anketata doagjaat samo nekolku meseci otkako dva grozni sluchai na siluvanje na deca go privlekoa nacionalnoto i megjunarodnoto vnimanie, istaknuvajkji ushte eden zagrizhuvachki trend na zgolemeno seksualno nasilstvo vrz maloletni lica.
Trgovijata so lugje pretstavuva ushte eden predizvik. Okolu 15.000 takvi sluchai bile registrirani vo Indija vo 2016 godina, a vo dve tretini se vklucheni zheni-zhrtvi, povekjeto na vozrast pod 18 godini, prodadeni za seksualna rabota ili domashna potchinetost. Samo minatata nedela, pet aktivisti koi izvedoa ulichna pretstava za da ja podignat svesta za trgovijata so lugje, navodno bile siluvani vo drzhavata Dzarkand.
Zemjata iako e poznata po svojata rastechka startap i vselenska programa, kako i nejzinata potroshuvachka ekonomija, za milioni nejzini zheni, ili rechisi polovina od naselenieto, bezbednosta i dostoinstvoto ostanuvaat dalechen son.

Останати вести